Prema podacima Biroa za popis stanovništva Ministarstva trgovine SAD, maloprodaja je pala za 0,9 odsto u maju, nakon što je i aprilski rezultat revidiran naniže, na pad od 0,1 odsto. Ekonomisti koje je anketirala agencija Reuters očekivali su pad od 0,7 odsto, dok su procene varirale između pada od 1,7 odsto i rasta od 0,3 odsto.
Na pad maloprodaje takođe je uticalo smanjenje prometa na benzinskim pumpama. Iako su Trampove tarife izazvale zabrinutost za globalni privredni rast i time sputale rast cena nafte, sukobi između Izraela i Irana trenutno podstiču rast cene nafte, stvarajući neizvesnost u oba smera. Hladnije vreme od proseka u maju takođe je verovatno uticalo negativno na potrošnju.
U aprilu je stupila na snagu tarifa od 25 odsto na uvozne automobile i kamione, što je ranije pokrenulo talas kupovina, ali je efekat u maju izbledeo. Kada se isključe automobili, gorivo, građevinski materijal i ugostiteljstvo, osnovna maloprodaja (core retail sales) porasla je za 0,4 odsto u maju, nakon revidiranog pada od 0,1 odsto u aprilu. Ranije se za april procenjivao pad od 0,2 odsto.
Potrošnja građana, koja čini više od dve trećine američke ekonomije, naglo je usporila u prvom kvartalu, i očekuje se da će i u drugom kvartalu (april–jun) ostati umerena. Fed trenutno procenjuje da će BDP u drugom kvartalu porasti po godišnjoj stopi od 3,8 odsto, ali se to pre svega pripisuje padu uvoza, koji je ranije bio veštački uvećan pred uvođenje tarifa. Ekonomija je u prvom kvartalu zabeležila pad od 0,2 odsto.
Rizici po potrošnju rastu, budući da tržište rada usporava, što može umanjiti sigurnost i potrošačku moć. Otplaćivanje studentskih kredita je nastavljeno za milione Amerikanaca, dok je imovinsko stanje domaćinstava oslabljeno, delom i zbog nestabilnosti na berzi izazvane tarifama. U takvoj klimi, građani bi mogli da povećaju štednju iz predostrožnosti, ocenjuju analitičari.
Izvor: Biznis.rs