Razlog tome je, pojašnjava ova konsultantska kuća, ukidanje indijskih ograničenja na izvoz ove robe. Posle tri godine ekstremne volatilnosti, tržište se suočava sa viškom ponude (541 milion tona je proizvedeno u 2024.), što dodatno obara cene i narušava ravnotežu između globalnih proizvođača i uvoznika.
Indija je inače najveći svetski izvoznik pirinča. Ova zemlja je 2022. godine ograničila izvoz kako bi obuzdala rast svetskih cena (povećanje od 19% tokom 2022. i 2023), uzrokovan pre svega ratom u Ukrajini i nepovoljnim vremenskim uslovima u Aziji.
Ponovno otvaranje izvoza u 2024, uz rekordne žetve u Aziji, dovelo je do pada cena od 35% u samo godinu dana. S obzirom na pozitivne prognoze proizvodnje za 2026. i mogući povratak klimatskog fenomena El Ninja u četvrtom kvartalu 2025, očekuje se nastavak viška ponude i tokom 2026. godine. Cene će verovatno nastaviti da padaju do kraja 2025, uz moguće stabilizovanje tokom 2026. na nivoima koji nisu viđeni u poslednjih deset godina.
Pirinač je najkonzumiranija osnovna prehrambena namirnica u svetu, čak i ispred pšenice i kukuruza.
Uprkos značaju za prehrambenu sigurnost, pirinčem se i dalje relativno malo trguje na svetskom tržištu, pri čemu Azija – koja čini gotovo 90% globalne proizvodnje i potrošnje – ostaje glavni akter.
Subsaharska Afrika je, s druge strane, izrazito zavisna od azijskog uvoza. Tokom 2024. godine, pet azijskih zemalja činilo je 75% svetskog izvoza, uključujući 40% iz Indije, što dodatno povećava ranjivost afričkih zemalja na političke odluke azijskih ekonomija.
Izvor: Biznis i finansije