Lidl modernizira svoje trgovine u Njemačkoj uvođenjem samoposlužnih blagajni s kamerama. Hibridno rješenje spaja brzinu kupnje s većom operativnom kontrolom. Troškovi rada od 2020. porasli su za više od trećine, mijenjajući način funkcioniranja blagajni. Za dobavljače, ovo označava početak kraja „impulsne zone“ kakvu smo do sada poznavali.
Autor: Sebastian Rennack, međunarodni retail analitičar
Od početka 2024. Lidl je raspisao nabavu za više od 10.000 uređaja za samonaplatu za svoje operacije diljem Europe. U Njemačkoj je najmanje 500 od ukupno 3.250 Lidl trgovina već opremljeno ovim rješenjem. Tehnologija je već standard na pilot-tržištima poput Poljske i Rumunjske, čime se postavlja temelj za implementaciju na razini cijele grupe.
U Velikoj Britaniji Lidl testira napredne kamere s umjetnom inteligencijom koje detektiraju preskočene artikle, prikazuju snimke kupcima i pozivaju osoblje samo ako pogreška potraje. Ovo rješenje sada je stiglo i na matično, njemačko tržište.
Hibridne samoposlužne blagajne omogućuju brzinu i primaju gotovinu
U vodećim njemačkim trgovinama Lidl kombinira šest uređaja za samonaplatu s pultom za asistenciju. Zaposlenici na pultu prihvaćaju gotovinu (koja nije dostupna na većini samoposlužnih blagajni), provjeravaju dob, skeniraju velike košare i rješavaju zastoje u transakcijama. Taj hibridni model, usavršen u Poljskoj gdje su čitave trgovine 2023. prešle na samonaplatu, omogućuje rad bez klasičnih blagajni s pokretnim trakama – osobito u razdobljima velikih gužvi.
Ključna prednost je prisutnost osoblja koje kontrolira moguće krađe. Lidl je najavio da će sve zone sa samonaplatom u Njemačkoj opremiti izlaznim barijerama. Prema studiji EHI Retail Institute, gubici u zalihama njemačke maloprodaje u 2023. porasli su za 5% i dosegli 4,8 milijardi eura, od čega je čak 4,1 milijarda ili gotovo 60% posljedica krađe kupaca – 15% više nego godinu ranije. Riječ je samo o otkrivenim slučajevima, dok se procjenjuje da čak 24 milijuna slučajeva godišnje prođe nezapaženo.
Pritisak troškova i manjak radne snage ubrzavaju automatizaciju
Zakonska minimalna plaća u Njemačkoj porasla je s 9,35 eura 2020. na 12,82 eura 2025., što je povećanje od 37%. Prema aktualnim prijedlozima Komisije za minimalne plaće, iznos bi mogao doseći 14,60 eura do 2027. Kad se uračunaju dodaci za rad nedjeljom, bonusi i kronični manjak kadrova, stvarni trošak rada može biti znatno veći. Izvori s tržišta navode da je Lidl Poljska, kao rani usvajač samonaplata i elektroničkih cjenika, uspio blago smanjiti broj zaposlenih u trgovinama – model koji sada služi za kontrolu troškova.
Implikacije za brendirane dobavljače
U mnogim trgovinama samoposlužne blagajne postaju dominantan, pa i jedini način naplate. Klasične blagajne s pokretnim trakama – nekad epicentar impulsne kupnje – sada se potiskuju. Tamo gdje su se ranije nalazili brendirani stalci ili palete s robom, sada su tek male police s robom brze rotacije – ako ih uopće ima.
Ovo smanjuje mogućnosti za dobavljače. Prostor za izlaganje pokraj samoposlužnih blagajni ograničen je, a ono što postoji zahtijeva višekratno dnevno dopunjavanje – što poništava osnovnu prednost samonaplata: učinkovitost osoblja. Brendovi koji se oslanjaju na kupnju u posljednjem trenutku sada se moraju prilagoditi: aktivacijama unutar polica, paket-promocijama ili digitalnim kampanjama kroz loyalty aplikacije.
Maloprodavači, s druge strane, moraju preispitati procese dopune zaliha kako ne bi izgubili dostupnost proizvoda i maržu baš na mjestu konverzije.
Posjet trgovini
Nova zona sa samoposlužnim blagajnama s kamerama u jednoj Lidl trgovini u Njemačkoj jasno zamjenjuje tradicionalne blagajne s trakama.
Kupci su obaviješteni da samoposlužne blagajne prihvaćaju isključivo kartice ili Lidl Pay – gotovina nije moguća, što dodatno naglašava digitalni pristup.
Diskretna kamera iznad ekrana omogućuje praćenje u stvarnom vremenu i reprodukciju snimke u slučaju potrebe.
Kupci se vide uživo na ekranu, što pojačava osjećaj nadzora i odvraća od pokušaja prijevare.
U slučaju nepravilnosti sustav pauzira transakciju i poziva osobu zaduženu za asistenciju.
Impulsna zona je uska, s ograničenim brojem artikala i čestim ručnim dopunama.
U nekim trgovinama impulsni stalci uopće nisu postavljeni, pa nove zone sa samonaplatom ostaju bez tradicionalnih promotivnih prostora.
O AUTORU
Sebastian Rennack je osnivač Aletos Retail Advisory, međunarodni retail analitičar i bivši međunarodni dopisnik Lebensmittel Zeitunga, vodećeg njemačkog tjednika za FMCG sektor. Također ima veliko praktično iskustvo u industriji kao bivši član međunarodnih timova za operacije Schwarz grupe i Metro grupe u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji.
Foto: Sebastian Rennack
